1939–1954
Jugoslavija nastoji modernizirati ekonomiju i integrirati se u međunarodne tokove razvoja. Širom Bosne i Hercegovine se osnivaju preduzeća, a pri velikim firmama razvijeni su dizajn centri.
ULUPUBIH proširuje svoje članstvo izvan Sarajeva, a izložbe postaju redovne i uspješne.
Osnivanje Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu 1972. ubrzava obrazovanje novih dizajnera i umjetnika. ULUPUBIH gradi mrežu veza s udruženjima u Jugoslaviji.
Također, ULUPUBIH razvija međunarodne kontakte kroz članstvo u prestižnim svjetskim organizacijama poput ICSID-a i ICOGRADA-e.
Collegium Artisticum: pioniri umjetničkog udruživanja
Umjetnička grupa Collegium Artisticum, osnovana 1939. godine, predstavlja jedan od pionirskih oblika udruživanja umjetnika iz različitih sfera umjetničkog izražavanja. Njeni osnivači – slikar Vojo Dimitrijević, kompozitor Oskar Danon, balerina i koreografkinja Ana Rajs te arhitekta Jahiel Finci – postavili su temelje za udruženo umjetničko stvaranje i eksperiment u umjetnosti. Collegium Artisticum je 1939. i 1941. godine realizirao predstave inspirirane sintetičkim teatrom prema uzoru na Emila Buriana iz Praga.
Zbog ljevičarske orijentacije je rad grupe Collegium Artisticum je ubrzo zabranjen. Unatoč tome, članovi Collegium Artisticum su kroz raznovrsne aktivnosti – pozorište, koncerte, predavanja, stripove i izložbe – uspješno donosili u središte Sarajeva sve ono što se tih godina događalo u evropskim kulturnim centrima. Grupa je okupljala umjetnike različitih profila, koji su kroz svoje radove istraživali nove forme i stilove. Među istaknutim članovima bili su pijanistica Matusja Blum, gradonačelnik Sarajeva i direktor Energoinvesta Emerik Blum, slikari Danijel Ozmo i Ismet Mujezinović, dok su simpatizeri bili slikarka Mica Todorović, te slikari Rizah Štetić i Roman Petrović. Naslijeđe ove grupe ostaje duboko ukorijenjeno u bosanskohercegovačkoj kulturi, podsjećajući nas na važnost umjetničkog udruživanja i djelovanja.
Vojo Dimitrijević, Fašizam caruje, 1939.Iz Zbirke umjetničkih djela HMBIH.
Oblikovanje pojavne stvarnosti: umjetnost u Drugom svjetskom ratu
Tokom Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini umjetnici su doprinosili u različitim aspektima društva. Umjetnici su dokumentirali realnosti rata, pružajući snažna svjedočanstva o patnjama i traumama kroz koje su ljudi prolazili. Umjetnost je također postala alat za kritiku režima, izražavajući neslaganje s okupacijom i represijom. Mnogi su umjetnici koristili svoje talente za stvaranje djela, koja su poticala moral i jedinstvo među ljudima - jačajući duh otpora.
Umjetnici su tokom Drugog svjetskog rata igrali ključnu ulogu u kreiranju propagandnog materijala koji je služio za potporu političkim ciljevima i mobilizaciju naroda. Tako je, primjera radi, slikar Vojo Dimitrijević u januaru prošao Igmanski marš, a već u maju iste godine učestvuje u organizaciji izložbe “Antifašistički plakat” u Foči. Drugi primjer umjetničkog angažmana u ratnom periodu je oblikovanje scene za važne događaje. Umjetnička djela i scenu Prvog zasjedanja AVNOJ-a, održanog u Bihaću 26. i 27. novembra 1942. godine, potpisuje Ismet Mujezinović. Umjetnost je bila sredstvo za oblikovanje stvarnosti i reflektovanje društvenih i političkih aspiracija.
Sala u kojoj je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a. Portret Josipa Broza Tita je napravio Ismet Mujezinović.Iz Zbirke fotografija HMBIH, inv. 641.
Drugi dan zasjedanja AVNOJ-a.Iz Zbirke fotografija HMBIH, inv. 602.
Obnova i izgradnja
Nakon Drugog svjetskog rata, započinje proces intenzivne obnove i izgradnje ratom porušene Bosne i Hercegovine. Ovaj period je bio ključan za obnovu fizičkih prostora – u obnovi učestvuju i mladi kroz omladinske radne akcije. Umjetnici su bili angažirani u dizajnu i kreiranju vizualnog identiteta za različite organizacije i aktivnosti. Umjetnost i dizajn postaju važan alat za komunikaciju i izražavanje kolektivnih vrijednosti, kao i jačanje zajedništva i identiteta u postratnom društvu. Jedan od ključnih simbola u vizualnom jeziku postaje “petokraka”, prihvaćena kao simbol socijalizma prisutan na republičkoj zastavi i grbu – ali i na logotipima raznih preduzeća i organizacija. Pored petokrake, koriste se simboli koji promoviraju rad kao osnovnu društvenu vrijednost. U društvu se javlja sve veća potreba za intervencijama na polju dizajna i vizualne komunikacije, kao i raznih oblika saradnje među umjetnicima, čime se postavljaju temelji za buduće aktivnosti ULUPUBIH-a.
Plakat povodom II Kongresa saveza Sindikata Jugoslavije za BiH. Autor plakata je Ismet Mujezinović, 1949.Iz Zbirke arhivske građe HMBIH.Oslobođenje
U jeku Drugog svjetskog rata, počinje izlaziti list Oslobođenje, koncipiran kao antifašističke novine. Logo i ilustraciju za prvi broj, štampan 30. avgusta 1943. u selu Donja Trnova kod Ugljevika, napravio je slikar Ismet Mujezinović. Kontinuiranim radom je Oslobođenje preraslo u novinu s najdužom tradicijom u Bosni i Hercegovini, koja je revnosno doprinosila kulturnom životu grada.
Kroz Oslobođenje se vršilo informisanje javnosti o važnim događajima i na polju kulture, a kritike koje su pisali najznačajniji kulturni radnici su pomagale da se pojave i procesi detaljnije predstave. Prisustvo u rubrikama Oslobođenja posvećenim kulturi označavale su prisustvo umjetnika i dizajnera na kulturnoj sceni. Kroz ovu izložbu će biti predstavljeni članci iz Oslobođenja, radi ilustriranja važnih događaja iz historije ULUPUBIH-a.
Štamparija Oslobođenja, druga polovina 1944.Iz Zbirke fotografija HMBIH, inv. 14216.
Srednja škola primijenjenih umjetnosti u Sarajevu
Škola umjetničkih zanata, osnovana u vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, postavila je temelje za organizovano čuvanje i unaprjeđenje tradicionalnih umjetničkih zanata – ali i razvoj primijenjene umjetnosti. Današnja zgrada škole, sagrađena je 1893. godine. U prvom razdoblju svog postojanja, Srednja škola primijenjenih umjetnosti fokusirala se na očuvanje vještina i tehnika koje su na ovim prostorima već dostigle zavidan tehnički, tehnološki i estetski nivo.
Nakon 1945. godine, škola je doživjela transformaciju i postala institucija koja snažno podstiče razvoj likovnih i primijenjenih umjetnosti. Ova promjena donijela je nove pristupe obrazovanju, omogućavajući učenicima da istražuju različite oblike umjetničkog izražavanja. Mnoge istaknute ličnosti, čija su imena poznata na međunarodnoj sceni, bivši su učenici ove institucije. U njenim klupama su se obrazovali teoretičari likovnih umjetnosti, književnici, konzervatori, restauratori, scenografi, modni kreatori i majstori umjetničke fotografije. Škola je oblikovala umjetnike i dizajnere koji su svojim radom ostavili značajan trag u različitim oblastima ljudske djelatnosti.
Prvi direktor Državne Umjetničke škole u Sarajevu je bio Vojo Dimitrijević. Gornja fotografija pokazuje profesore među kojima je i direktor škole, dok je na donjoj fotografiji prva generacija učenika. Fotografije su iz 1945. godine.Iz monografije Vojo Dimitrijević, uredio Stjepan Roš.
